Isticanje cijena na web stranici: što propis traži od obrta

Web stranica obrta nije samo posjetnica. Čim na njoj stoji cijena, sniženje, obrazac ili alat za praćenje posjeta, na nju se primjenjuju isti propisi kao na izlog i blagajnu — Zakon o zaštiti potrošača, Zakon o elektroničkoj trgovini i Zakon o elektroničkim komunikacijama, uz Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR).

U ovom tekstu prolazimo što ti propisi traže od stranice malog obrta ili firme, s brojem članka uz svaku stavku, da možete sami provjeriti. Tekstove zakona pročitali smo na zakon.hr u pročišćenom obliku, zaključno s Narodnim novinama 105/26.

Važno: ovo je pregled propisa, a ne pravni savjet. Primjena ovisi o vašoj djelatnosti, o tome prodajete li preko stranice i o tome jeste li obrt ili društvo. Za opće uvjete prodaje, ugovore i sve sporne slučajeve obratite se odvjetniku.

Isticanje cijena: što kaže Zakon o zaštiti potrošača

Zakon o zaštiti potrošača (NN 19/22, 59/23, 59/26) pod pojmom „proizvod” podrazumijeva svaku robu ili uslugu. Zato se pravila o cijenama ne odnose samo na trgovine, nego i na frizere, servise, ugostitelje i majstore koji prodaju potrošačima.

Cijena mora biti jasna, vidljiva i čitljiva

Članak 7. stavak 1. traži da trgovac „jasno, vidljivo i čitljivo” istakne maloprodajnu cijenu, cijenu za jedinicu mjere i baznu cijenu. Cijena za jedinicu mjere ne mora se posebno isticati kad je jednaka maloprodajnoj (st. 3.) — za uslugu „muško šišanje” to je obično slučaj, za med u teglici od 450 g nije.

Stavak 2. istog članka kaže da se osim tih cijena „ne smiju istaknuti druge cijene”, osim kod posebnih uvjeta prodaje i posebnih oblika prodaje (sniženja, akcije). Prekrižena „stara” ili „preporučena” cijena bez stvarnog sniženja zato nije ukras, nego potencijalni prekršaj.

Stavak 8. kaže da se pravila o isticanju cijena primjenjuju i na oglašavanje, a stavak 9. da je trgovac dužan „objaviti važeće cjenike proizvoda na svojim mrežnim stranicama”. Način objave cjenika propisuje pravilnik (st. 12.). Ako vaša stranica cijene uopće ne spominje, provjerite s pravnikom odnosi li se ova obveza na vašu djelatnost i u kojem obliku.

Što stranica mora reći uz cijenu

Zakon o elektroničkoj trgovini (čl. 6. st. 2.) dodaje za stranice: ako prikazujete cijene, moraju biti „jasno i nedvosmisleno naznačene”, a posebno se mora naznačiti jesu li u cijenu uključeni troškovi dostave, ostali manipulativni troškovi i porez. U praksi:

• Uz cijene napišite uključuju li PDV — ili da niste u sustavu PDV-a, ako je tako.
• Kod web trgovine jasno navedite trošak dostave prije nego što kupac dođe do plaćanja.
• Cijena „od 20 €” bez objašnjenja o čemu ovisi nije jasna cijena. Napišite što ulazi u osnovnu cijenu, a što se naplaćuje dodatno.
• Cijene u PDF-u koji se mora preuzeti ili u slici bez teksta teže su čitljive od cijena u tekstu stranice.

Sniženja i najniža cijena u 30 dana

Ovo je točka koju male web trgovine najčešće krše, uglavnom iz neznanja.

Članak 19. stavak 1. definira posebne oblike prodaje (akcija, rasprodaja, sezonsko sniženje) kao prodaju po cijeni nižoj od najniže cijene koju je trgovac primjenjivao u 30 dana prije sniženja. Stavak 4. traži da se tijekom sniženja robe istakne i snižena cijena i ta najniža cijena iz 30 dana, koja je ujedno referentna cijena. Stavak 6. kaže da isto vrijedi i za oglašavanje robe.

Primjer: torba je cijeli kolovoz stajala 60 €, a u zadnjem tjednu kolovoza 50 €. Ako u rujnu stavite „sniženo na 45 €”, uz sniženu cijenu stoji 50 € — najniža cijena iz 30 dana — a ne 60 €. Prekrižiti 60 € bilo bi pogrešno.

Za usluge su izmjene iz 2026. uvele slično pravilo, ali uže. Prema članku 19. stavku 7., kod sniženja usluge unutar poslovnih prostorija ističe se snižena cijena i najniža cijena iz 30 dana. Sljedeći stavak tu obvezu izuzima za oglašavanje usluga i za ugovore sklopljene na daljinu i izvan poslovnih prostorija. Kako se to točno primjenjuje na uslugu koju naručujete preko stranice, a izvodite u salonu, pitanje je za pravnika — ali zabrana zavaravanja kupca vrijedi u svakom slučaju.

Iznimka postoji i za lako pokvarljivu robu i robu kojoj brzo istječe rok uporabe (čl. 19. st. 5.).

Kazne

Članak 149. Zakona o zaštiti potrošača predviđa novčane kazne, među ostalim, za neisticanje cijena (st. 1. t. 2.), isticanje drugih cijena (t. 4.), neobjavljivanje cjenika na stranici (t. 9.) i neisticanje najniže cijene iz 30 dana tijekom sniženja (t. 36. i 37.). Za trgovca — fizičku osobu, što je obrtnik, kazna je od 750 do 2.500 eura (st. 3.); za pravnu osobu od 1.500 do 50.000 eura, uz kaznu za odgovornu osobu.

Obavezni podaci obrta na stranici

Zakon o elektroničkoj trgovini (NN 173/03 … 67/25), članak 6. stavak 1., traži da stranica pruža podatke „neposredno i stalno dostupne” korisnicima. Među njima su:

• ime i prezime ili tvrtka (naziv obrta odnosno društva)
• sjedište obrta ili pravne osobe
• kontakt podaci, uključujući e-adresu za izravan kontakt
• broj sudskog ili drugog javnog registra u koji ste upisani i podaci o registru (za obrt to je Obrtni registar)
• nadležno tijelo, ako djelatnost podliježe službenom nadzoru
• za regulirane profesije: komora ili institucija, profesionalni naziv i upute o profesionalnim pravilima
• porezni broj, ako ste obveznik PDV-a

Zakon o obrtu (čl. 19.) kaže da tvrtka obrta sadrži naziv obrta, oznaku obrta, ime i prezime obrtnika i sjedište. Za društva (d.o.o., j.d.o.o.) Zakon o trgovačkim društvima (čl. 21. st. 4. i 5.) izričito kaže da i internetska stranica mora sadržavati tvrtku, sjedište, sud registra i broj upisa, banku i broj računa, a za društva kapitala još i temeljni kapital te članove uprave.

OIB se u Zakonu o elektroničkoj trgovini izrijekom ne traži, osim kao porezni broj obveznika PDV-a, ali ga obrti u podnožju stranice obično navode jer olakšava provjeru.

Najpraktičnije mjesto za sve ovo je podnožje stranice ili zasebna stranica „Impressum” odnosno „O nama”, s poveznicom iz podnožja na svakoj stranici.

Obavijest o prigovorima

Članak 10. stavak 4. Zakona o zaštiti potrošača traži da trgovac jasno istakne obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora u poslovnim prostorijama i „na mrežnoj stranici ako je uspostavljena”. Prigovor se mora moći podnijeti i e-poštom (st. 1.), a odgovor ide u roku od 15 dana (st. 6.). Kratka rečenica s adresom e-pošte za prigovore, u podnožju ili uz uvjete, rješava ovu stavku.

Kolačići i privola

Ako stranica koristi Google Analytics, Meta piksel ili slične alate, na nju se primjenjuje Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 76/22, 14/24, 45/26), članak 43. stavak 4.: pohrana podataka ili pristup podacima na uređaju korisnika dopušteni su samo uz njegovu privolu, nakon jasne i potpune obavijesti, osobito o svrsi. Iznimka postoji samo za ono što je tehnički nužno za rad stranice ili uslugu koju je korisnik izričito zatražio.

Agencija za zaštitu osobnih podataka u smjernicama o kolačićima dodaje nekoliko konkretnih pravila:

• unaprijed označene kvačice, nastavak pregledavanja, šutnja ili neaktivnost nisu valjana privola
• traka koja ima samo gumb „Prihvaćam” nije odgovarajuća ako stranica koristi kolačiće koji nisu nužni
• „Odbijam” i „Prihvaćam” trebaju biti prikazani i oblikovani na jednak način
• privolu mora biti moguće povući jednako jednostavno kao što je dana

Česta greška je traka koja izgleda ispravno, a analitika se ipak pokrene prije nego što posjetitelj išta klikne. Provjera je jednostavna: otvorite stranicu u privatnom prozoru preglednika i, prije nego što kliknete na traku, pogledajte koji se kolačići već spremaju.

Više o tome zašto je privola važna i za povjerenje posjetitelja, ne samo zbog propisa, pisali smo u tekstu zašto je važno imati GDPR pristanak na web stranici.

Pravila privatnosti i obrasci

Čim stranica prikuplja osobne podatke — kroz obrazac za upit, prijavu na novosti ili narudžbu — posjetitelj mora dobiti informacije iz članka 13. Opće uredbe o zaštiti podataka: tko obrađuje podatke i kako ga se može kontaktirati, u koju svrhu i na kojoj pravnoj osnovi, tko još prima podatke, koliko se dugo čuvaju i koja prava osoba ima (uvid, ispravak, brisanje, prigovor, pritužba nadzornom tijelu).

Dvije stvari koje se često previde:

• Pravila privatnosti moraju opisivati vašu stranicu, a ne tuđu. Predložak preuzet s druge stranice obično navodi alate koje ne koristite i ne spominje one koje koristite.
• Uz sam obrazac treba stajati kratka obavijest s poveznicom na pravila privatnosti, prije nego što posjetitelj pošalje podatke.

Kontrolna lista za vašu stranicu

Prođite stranicu redom i za svaku stavku odgovorite s da ili ne:

1. Jesu li cijene u tekstu stranice, jasno i čitljivo, s naznakom uključuju li PDV i dostavu?
2. Stoji li uz svaku sniženu cijenu robe najniža cijena iz 30 dana prije sniženja?
3. Ima li prekriženih „starih” cijena koje nisu stvarno sniženje?
4. Jesu li u podnožju naziv obrta ili tvrtke, sjedište, e-adresa, registar i broj upisa?
5. Piše li kako se podnosi pisani prigovor?
6. Pokreću li se analitika i pikseli tek nakon privole, uz jednako istaknut gumb „Odbijam”?
7. Opisuju li pravila privatnosti stvarne alate i obrasce na vašoj stranici?
8. Ima li svaki obrazac obavijest o obradi podataka?

Ako je negdje odgovor „ne” ili „ne znam”, to je mjesto za popravak. Ako je stranica rađena prije nekoliko godina, vrijedi je provjeriti i zato što su se u međuvremenu mijenjali i propisi — Zakon o zaštiti potrošača mijenjan je i 2023. i 2026. Što još dobra stranica obrta treba imati, osim propisanog, opisali smo u tekstu web stranica za obrtnika – što mora imati.

Kako vam možemo pomoći

Ovu listu možete proći i sami. Ako nemate vremena ili niste sigurni kako tehnički postaviti traku za kolačiće koja stvarno blokira skripte do privole, to radimo u sklopu usluge usklađivanja web stranice s propisima: pregledamo stranicu po točkama iz ovog teksta, napišemo što ne štima i, ako želite, to tehnički ispravimo. I tamo vrijedi isto što i ovdje — mi provodimo ono što propis traži na stranici, a pravni savjet daje odvjetnik.